Kako reagiraš kad te danas ljudi pitaju o studiju kroz koji prolaziš? Nasmiješ li se još uvijek "od uha do uha" ili samo odmahneš rukom i s patničkim izrazom na licu odgovoriš na pitanje koje si dosad već zamrzio/la?
Ova četiri znaka pokazuju da nisi odabrao/la pravi studij za sebe:
1. Imaš loše ocjene iz svih najbitnijih kolegija
Obavezni kolegiji na tvom studiju nisu zamišljeni tako da zbog njih čupaš kosu s glave i ne bi ti trebali predstavljati tako veliki problem. Ovisno o tome koliko lako ili teško prolaziš kroz najbitniju materiju svog studija, razmisli je li to zato što možda nisi odabrao/la pravi fakultet za sebe.
Istina je da neki kolegiji mogu biti jako teški i da ćeš se morati dobro pomučiti da ih položiš, ali nikada ne bi smio/smjela izgubiti motiv i želju da učiš i dalje i na kraju i diplomiraš.
2. Ne sviđaju ti se predavanja koja moraš slušati
Kako predavanje odmiče, tebi su oči sve teže i teže, a kapci se sklapaju sami od sebe. Nije uopće bitno što su tri sata popodne i ne možeš se pozvati na ranojutarnje ustajanje. Jednostavno, ne možeš se uključiti i angažirati oko materije koju učite i savladavate – čak i kad se radi o jako važnim kolegijima. Ako ti je želja za "markiranjem" predavanja ili pak spavanjem dok si u predavaonici sve jača i jača – razmisli o tome da zapravo nisi na pravom studiju.
3. Više te zanimaju neke dodatne, vannastavne aktivnosti kojima se baviš
Uživaš li u nečemu čime se baviš van fakulteta više nego u bilo čemu čime se baviš na faksu? Bez obzira pišeš li blog, volontiraš ili aktivno sudjeluješ u radu neke udruge, vannastavne aktivnosti često se mogu obezvrijediti u smislu stvari koje radimo "samo" za zabavu, ali i te aktivnosti imaju potencijal da postanu nešto više!
Primjerice, volontiraš li u nekoj udruzi za zaštitu životinja? Zašto ne postati veterinar? Glumiš li u nekoj amaterskoj glumačkoj skupini? Uživaš li u tečajevima pisanja? Zašto svoje strasti i hobije ne pretvoriti u profesiju, potvrđenu visokim obrazovanjem? Ideja da se na poslu moramo osjećati loše i da se mora raditi o nekoj suhoparnoj raboti glupa je i može te omesti u pokušaju da se kasnije baviš onime što zbilja voliš.
4. Odabrao/la si studij da udovoljiš roditeljima
Svi smo mi pod pritiskom da udovoljimo roditeljima, široj obitelji, društvenim očekivanjima. Možda ti se u početku to činilo kao dobra ideja i nešto što je tvoj vlastiti odabir, ali ako se u tebi pojavi osjećaj da si na krivom fakultetu – neka te ne bude strah eksperimentirati i istražiti druge opcije.
Istinski interes za područje u kojem se obrazuješ otvorit će ti puno više vrata nego situacija u kojoj studiraš nešto što mrziš, a zbog toga mrziš i cijeli svijet. Svi mi donekle želimo udovoljiti drugima, ali odabir profesije zbilja nije trenutak za to. Na kraju krajeva – ti ćeš se baviti poslom koji odabereš i pokušati izgraditi karijeru u tom polju.
Što kad shvatiš da nisi na pravom mjestu?
Bez obzira sumnjaš li ili ti je odnedavno postalo kristalno jasno da si na krivom studiju, nemoj strahovati od promjene. Ta je sudbina zadesila mnogo drugih studenata prije tebe, a dogodit će se i mnogima poslije tebe.
Obrati se stručnjacima u studentskom savjetovalištu, upiši što veći broj izbornih kolegija na što raznovrsnijim odsjecima (pa čak i fakultetima) kako bi što lakše otkrio/la što zapravo voliš i što bi želio/željela studirati.
Ako je u pitanju prebacivanje na drugi odsjek na matičnom fakultetu, tu nećeš imati mnogo problema, no bit će malo kompliciranije ako radiš potpuni zaokret.
Još jedna bitna stvar koju moraš zapamtiti jest ta da nije često diploma nije garancija da ćeš se baviti baš tim poslom. Ukoliko diplomiraš filozofiju, što te sprječava da magistriraš ili doktoriraš pedagogiju, sociologiju ili nešto srodno?
Fakultet osim stresa i puno učenja mora biti i zabavan, a ako taj osjećaj najčešće izostaje kad razmišljaš o svom iskustvu studiranja, možda je bolje razmisliti o nekoj alternativi koja će te više usrećiti i samim time cijeli proces studiranja učiniti lakšim i ugodnijim.
L.B./izvor: Her Campus
foto: Freeimages