Što studirati? Višak pravnika i ekonomista, manjak liječnika

Naime, nakon što je Vlada lani u srpnju kao jednu od gospodarskih mjera najavila i usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta rada, Upravno vijeće HZZ-a obvezalo se izraditi preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Dokument koji su ovih dana dobila i sva sveučilišta sadrži detaljan popis svih suficitarnih i deficitarnih zanimanja u svakoj od županija i Gradu Zagrebu. Analiza je napravljena temeljem 10-godišnje snimke stanja na tržištu rada. Gledali su se i podaci o broju već upisanih studenata, ali i prognoze regionalnih i lokalnih vlasti o regionalnom razvoju. 

Stanje u hrvatskom visokom školstvu je takvo da svaki treći student studira pravo ili ekonomiju. Finska, koja nam je često uzor, ima pet puta manje studenata prava, dok je studenata ekonomije 10,36 u odnosu na hrvatskih 21,52. Otvaranje velikog broja studija novinarstva (državnih i privatnih) dovelo je i do hiperprodukcije novinara. S druge pak strane gotovo u svim županijama nedostaje liječnika, farmaceuta, logopeda, inženjera elektrotehnike, strojarstva i građevine te profesora matematike i fizike.

Ti podaci očito nisu došli do ovogodišnje generacije maturanata jer oni su opet najviše birali studije ekonomije, prava, politologije i novinarstva! Kako promijeniti trendove i privući mlade da upisuju upravo te studije tema je s kojom će se u narednom periodu morati ozbiljno pozabaviti svi u državi.