No dobro, nije sve u hvatanju visokoškolskih curki, ima nešto i u činjenici da ne samo da ih ima više, nego imaju i bolje rezultate. U 2009. bilo je 59 posto od svih upisanih na sveučilištima u EU, a među najboljim studentima, nabrojano ih je 64 posto.
Diskriminacija žena na svim položajima
To, nažalost, još uvijek ne znači da ih čeka bolja karijera nakon diplome, magisterija ili doktorata. Naime, najviše je žena – točnije između 76 do 85 posto – bilo na smjerovima socijalnog rada, medicinske asistencije, fizioterapije i tako tome...Uglavnom poslovi koji su poprilično manje plaćeni od bavljenja arhitekturom, građevinom, računarstvom ili inžinjerstvom. U tim su disciplinama zastupljene od 16 do 40 posto. Usporedbe radi, prva skupina ima godišnja primanja između 26 000 – 29 900 funti, druga 32 000 – 60 000. Pa ti sad budi medicinska sestra...
Žene su diskriminirane i na fakultetskim pozicijama. Na položajima treće kategorije (predavači, asistenti) zastupljene su sa 44 posto, na položajima druge (docenti, izvanredni profesori..) sa 36, a na položajima prve, tj. kao redovne profesorice s tek 18 posto.
Norveška bi trebala biti primjer svima
Stvarno pohvalno što se ženama otvaraju vrata na više funkcije, ali još je uvijek prosjek nezadovoljavajući. U Norveškoj su sve kompanije dužne po zakonu imati barem 40 posto žena u svojim nadzornim odborima, Španjolska se povela za istim primjerom, no sve je to još daleko od makar privida ravnopravnosti. Europski prosjek za kompanije je 22 posto, porazni je fakat da tek 17 zemalja ima na svojem čelu ženu, što je manje od deset posto.
Zapravo, muški rod je totalno otišao na kvasinu. Drugim riječima, pitanje glasi: Biste li radije živjeli pod đonom cipela broj 46 ili pod štiklicom broj 38. Ja i žmirećki znam odgovor...
Krešimir Dujmović
Pročitajte još...
Što studirati? Višak pravnika i ekonomista, manjak liječnika
Tko rano rani ima bolje ocjene
Studentica prodaje himen u obrazovne svrhe