Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Svi studiraju: kako je fakultet postao 'nova' srednja škola

MojFaks | Vijesti, 06.08.2015.



Svi studiraju: kako je fakultet postao 'nova' srednja škola

Prije četrdesetak godina samo je 3,6 posto stanovnika imalo fakultetsko obrazovanje. Danas 97 posto djece završava srednju školu, a devet od deset njih upisuje fakultet.

Danas srednja škola - s izuzetkom pojedinih obrtničkih škola koje, uz dobru praksu, odgajaju dobre majstore - ni fakultet nisu garancija ni za posao ni za ugodnu egzistenciju. Fakultet je postao tek uvjet koji se za dobivanje posla sve više - podrazumijeva, piše Jutarnji list.

Prema podacima iz Statističkog godišnjaka ‘Jugoslavija 1918. - 1988.’, koju je 1989. godine izdao Savezni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 1973. godine srednju školu završilo nešto manje od 40.000 mladih. Dakle, jedva svaki drugi iz generacije: u periodu od 1950. do 1960. godine, u kojem su rođeni oni koji su maturirali 1973., prosječno se godišnje rađalo oko 87.000 djece.
Tek je svaki drugi završavao srednju školu, a tri petine njih pohađalo je “škole za kvalificirane radnike i ostali stručni kadar”.


Oni koji su završili srednju školu bili su sigurni. Oni koji su u to doba - i, osobito, prije njega - završavali fakultet - bili su gospoda. Tih je godina, prema Popisu stanovništva, samo 3,6 posto stanovnika starijih od 15 godina imalo visoko obrazovanje - pet posto muškaraca i 2,3 posto žena. Stoga su oni što su maturirali ‘70-ih kad su i sami postali roditelji, ponavljali izmijenjenu mantru svojih roditelja: najvažnije je da završiš fakultet.

I mnogi od njih bili su krajnje uspješni u tome da im djeca postanu akademski građani. A onda se sve promijenilo.

"Danas fakultet predstavlja ono što je u posljednjem kvartalu prošlog stoljeća predstavljala srednja škola", kaže dr. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Danas srednju školu u Hrvatskoj završavaju gotovo svi. Točnije, svi koji završe osnovnu školu je upišu, a završava je oko 97 posto učenika: u Europskoj uniji, Hrvatska ima najmanje djece koja ispadaju iz obrazovnog sustava tijekom srednje škole, odnosno ne uspiju je završiti.

Tri četvrtine djece završava četverogodišnje srednje škole, a više od 90 posto onih koji ih završe upišu fakultet! Tijekom 2013. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prvu godinu fakulteta upisalo je nešto više od 31.000 mladih koji su iste godine završili prethodni stupanj školovanja. Te 2013. godine uspješno je završilo 4. razred srednje škole nešto manje od 34.000 mladih.

Pred sam Drugi svjetski rat, 1939. godine, u cijeloj Hrvatskoj bilo je tek nešto više od 7000 studenata, a te ih je godine diplomiralo nešto manje od 900. Lani je u Hrvatskoj studiralo oko 162.000 mladih, a diplomiralo ih je gotovo 34.000.

"Nedavno sam čuo podatak da se u periodu od 10 godina udvostručilo cjelokupno znanje čovječanstva. Za takav isti skok do 17. stoljeća trebalo je - 17 stoljeća. Mijenja se svijet, mijenja se znanje, mijenjaju se potrebe na tržištu rada", kaže dr. Josip Burušić s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar.

Sa završenom četverogodišnjom srednjom školom - koje su garantirale dobar posao generacijama rođenima sredinom prošlog stoljeća - danas je gotovo nemoguće naći radno mjesto, one su na tržištu rada praktički izgubile smisao.


"Za poslove koje su nekad radile osobe sa završenom srednjom školom, primjerice gimnazijom ili ekonomskom školom, u bankama ili marketinškoj industriji, danas se traže osobe sa završenim fakultetom, najčešće onim petogodišnjim", kaže dr. Vehovec. I učitelji u nižim razredima osnovne škole ranije su imale završenu srednju školu: ta razina obrazovanja bila je dovoljno rijetka da je bila dostatna za to zanimanje, za koje se danas završava petogodišnji studij.

Svi koji upišu fakultet neće ga, naravno, i završiti, iako i samo iskustvom studiranja i znanje koje će i nezavršeni studenti steći, unatoč manjku formalne potvrde, ima određenu prednost pred onima koji su završili srednju školu i na fakultet nisu ni stupili.

"Hrvatska je, prema istraživanju Europske komisije Education and training monitor 2014 jedna od EU država s najvećom stopom odustajanja iz visokog obrazovanja, koja se procjenjuje na više od 40 posto upisanih studenata, a godina studija u javno financiranom visokom školstvu košta oko 45.000 do 50.000 kuna", kaže Balković.

Zanimljivo je da, i u Hrvatskoj i diljem EU, fakultete bitno više upisuju - i završavaju - žene.

Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća djevojke su činile tek nešto više od trećine upisanih u srednje škole i manje od trećine na fakultetima. Dvadeset godina kasnije njihov se broj izjednačio s brojem mladića, da bi od 90-ih naovamo i u ukupnom broju studenata i među onima koji diplomiraju žene bitno prevladale: na fakultetima djevojke danas čine 58 posto, a među onima koji su lani diplomirali - 60 posto. U populaciji od 25 do 34 godine u Hrvatskoj čak 38 posto žena ima završen fakultet, dok isti stupanj završenog obrazovanja ima tek 26 posto muškaraca.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Jutarnji list
foto: arhiva


fakultetsko obrazovanjeStatistički godišnjak 'Jugoslavija 1918. - 1988.'Maja Vehovecstopa odustajanja od fakultetazapošljavanje



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se