Mojfaks.hr u Vijesti

Mladi Hrvati trče za ocjenama i 'izgaraju': Gimnazijalka na liječenju jer nije prošla s 5,0, studentica plakala zbog četvorke

Jesu li odlične ocjene pokazatelj nečijeg znanja i kvaliteta ili se najčešće u utrci za najboljim mogućim prosjekom izgubi ono najvažnije: učenje radi usvajanja dugoročnog znanja i osobnog napredovanja svakog pojedinca?

1. lipnja 2018 12:17
Mladi Hrvati trče za ocjenama i 'izgaraju': Gimnazijalka na liječenju jer nije prošla s 5,0, studentica plakala zbog četvorke

Mladi Hrvati trče za ocjenama i 'izgaraju': Gimnazijalka na liječenju jer nije prošla s 5,0, studentica plakala zbog četvorke Foto: MojFaks

Znanstvenici Instituta za društvena istraživanja proveli su istraživanje pod nazivom "Superodlikaši". Osim detaljnog pregleda broja i postotka odlikaša po svim hrvatskim gradovima i županijama, dotakli su se i sve većeg problema burn-outa među mladima koji \'trče\' za što boljim ocjenama.

...Prelako do petice na faksu: Dolaze li do odličnih ocjena i studenti koji ne uče?...


Sve se češće u pitanje dovode zaključne ocjene i opći prosjek učenika i studenata kao pokazatelji kvalitete i znanja koje pojedina mlada osoba zapravo posjeduje i usvoji tijekom obrazovanja. Zbog toga zaključak ovih znanstvenika ide u smjeru da opći uspjeh na kraju razreda nije opravdani kriterij odabira kandidata i rangiranja istih pri upisu u srednje škole.

Učenje napamet nije darovitnost


"Superodlikaši sigurno nisu sinonim za darovitu djecu. Ako mi dozvoljavamo osnovnim školama da se učenjem napamet dobiva ocjena odličan, onda to nije darovitost", kaže za Jutarnji list Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Ta iznimno popularna škola uvela je dodatno testiranje kandidata za upis koje je potvrdilo da s ocjenama, kako kaže Stić, nešto ne štima.


...10 razloga zašto su prosječni studenti uspješniji od odlikaša nakon diplome...


"Pritisak roditelja i učenika na nastavnike u osnovnim školama je strašan i oni jednostavno odustaju od bitke. S druge strane, roditelji bi morali biti svjesni da stalan pritisak na dijete u postizanju najboljih ocjena iz svih predmeta ne može biti pozitivan", kaže ravnatelj.

Prema potvrdi liječnika školske medicine, djece s poteškoćama socijalne povučenosti, anksioznosti i depresivnosti, razvijene zbog neostvarenih ambicija, sve je više.

Gordana Kuterovac-Jagodić s Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da je iz fokusa izgubljena svrha obrazovanja. Obrazovanje, već od nižih razreda osnovne škole, pa i tijekom fakulteta, služi dobivanju dobre ocjene, a ne usvajanju znanja. Djeci se pritom, smatra, prerano zadaje obrazac odraslih.

"Čak i na fakultetima imamo studente koji trče za ocjenama, traže se bolje, za dom, stipendiju, postdiplomski... Imala sam studenticu koja je na drugoj godini plakala zbog četvorke na ispitu. Mogla bih reći da nemam najbolje iskustvo s našim superambicioznim studentima. Ponekad pretjeruju do mjere koja ne izgleda ni simpatično ni kolegijalno", kaže Kuterovac.

...Odvjetnik odbio zaposliti studenta koji je završio pravo U ROKU s ODLIČNIM prosjekom – evo kako to objašnjava...


No, ovakvi problemi kreću puno ranije, na nižim razinama obrazovanja. Osim srednjoškolaca, sve češće "izgaraju" i osnovnoškolci.

Zbog prosjeka u gimnaziji, završila na liječenju


"Imali smo slučaj djevojke koja je odustala ne samo od škole, nego i života. Bila je superodlikašica, sve je razrede prolazila s pet, a u drugom srednje, već na prvom polugodištu, odustala je od škole. Razlog je bio razočaranje što nije mogla proći s odličnim, nego visokim vrlo dobrim uspjehom. Napravili smo odmak od zakona, sve da bismo je vratili", priznaje za ove novine ravnatelj, uz zajamčenu anonimnost.

Usporedo s prestankom školovanja, djevojka je liječena u klinici za psihijatriju. Njezina obitelj u očaju se obratila školi, tražeći od stručne službe bilo kakvo rješenje i pomoć. Školski tim donio je odluku da se bivšoj učenici izađe u susret polaganjem ispita nakon oporavka. Nakon što se pokazalo da djevojka nije sposobna izaći na testove, škola je napravila presedan: zaključila joj je na kraju školske godine ocjenu na temelju uspjeha iz prvoga polugodišta.

...Prosjek ocjena milijunaša je 2.9: Evo zašto je tako nizak i zašto su unatoč lošim ocjenama uspjeli u životu...


"Imali smo izbor - spasiti dijete, dati mu još jednu šansu ili odustati od njega. Svjesno smo zaobišli uobičajene procedure i taj se rizik pokazao kao dobra odluka. Nakon terapije u njoj je ponovno procvala volja. Došla je k sebi, shvaćajući u kojoj je mjeri bila sama sebi najveći neprijatelj. Bio je to tipičan primjer burn-outa zbog pretjerane ambicije i želje da bude najbolja", priča ravnatelj.

Život bez mobitela, spavanje u 20 sati, buđenje u 5 ujutro – u osnovnoj školi!


U jednom drugom slučaju, razrednik škole s periferije Zagreba priča o slično ambicioznom osnovcu kojega pamti po suzama svaki put kad bi dobio četvorku. Prosjek svih učenika u šestom razredu bio je 4,2, a on jedini imao je 5,0.

"Dugo mi se nije otvarao, nije objašnjavao zašto želi biti izvrstan u svim predmetima. Nakon jednog od žešćih izljeva emocija zbog ocjene vrlo dobar priznao mi je da ga roditelji bude svako jutro u pet sati kako bi dodatno ponovio gradivo prije jutarnje školske smjene. Osmi razred završio je s 5,0, ali njegov plač zbog ocjene zamijenili su naleti nekontroliranog bijesa. Govorim o djetetu koje jedino u razredu nije koristilo mobitel. Dobio ga je za rođendan, koristio samo taj dan, a potom su mu ga roditelji oduzeli kako ga omiljena spravica ne bi odvlačila od učenja. Pričam o 15-godišnjaku koji je po zapovijedi roditelja odlazio na spavanje u 20 sati, a dulje od toga budan je bio jedino na rođendan. Tad je nekoliko pozvanih dječaka otpravljano kući oko 21 sat", prisjeća se razrednik jednog svojeg bivšeg učenika.

Više pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Jutarnji list
foto: Pixabay

Još vijesti