facebook,
whatsapp
Nezaposlenost među visokoobrazovanim osobama – trend koji bilježi porast
Zanimljivo je kako kod osoba s osnovnim ili slabijim obrazovanjem ne postoji promjena trenda nezaposlenosti kroz promatrano vremensko razdoblje. Postoji čak i znatan broj sredina u kojima je trend negativan – nezaposlenost osoba s osnovnim ili nižim obrazovanjem opada (velikim dijelom zbog odlaska u mirovinu starog stanovništva s osnovnim obrazovanjem). Raspon ovih trendova se kreće od -2% do 2% piše Index.hr
No, kod osoba sa srednjom školom ili visokim obrazovanjem trend rasta nezaposlenosti u snažnoj je vezi s nezaposlenošću unutar njihove obrazovne razine - veća nezaposlenost znači i brži rast nezaposlenosti unutar te obrazovne razine. Trend se kod osoba sa srednjom školom kreće između 0% (bez promjene) do rasta od oko 3%. Kod visokoobrazovanih raspon je 0% do oko 4%.
Više šanse za pronalazak posla imate ako živite u sjevernoj Hrvatskoj, Istri, Primorju i Zagrebu
U nekoliko je navrata u analizama podatka s HrStat naglašeno kako pojedine hrvatske regije u pozitivnom smisli odskaču od drugih kada je o nekim ekonomskim i društvenim pokazateljima riječ. Jednako je slučaj i s udjelom nezaposlenih mladih po regijama, gdje krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak (i zadržavanje posla). S druge je strane u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada.
Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla.
Istočni dio Hrvatske i jug imaju visoki postotak nezaposlenih 20-godišnjaka
Ukoliko gore naznačene trendove raščlanimo po županijama i općinama u odnosu na dvije dekade u skupini mladih (20-godišnjaci, te 30-godišnjaci) u odnosu na godišnji rast nezaposlenih dobit ćemo sljedeće rezultate. Za skupinu dvadesetogodišnjaka Grad Zagreb, te Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Istarska i Primorsko-goranska županija pokazuju vrlo spori godišnji rast, odnosno relativno stabilan broj nezaposlenih mladih te udio nezaposlenih mladih u radno sposobnom mladom stanovništvu (dvadesetogodišnjaka) do 15%. Sve ostale županije, a naročito Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija pokazuju značajniji porast nezaposlenih mladih na godišnjoj bazi i viši udio nezaposlenih dvadesetogodišnjaka u radno sposobnom stanovništvu te dobi (do oko 20%).
Izvor: Index.hr
Foto:iszd.hr
I.N.
Zanimljivo je kako kod osoba s osnovnim ili slabijim obrazovanjem ne postoji promjena trenda nezaposlenosti kroz promatrano vremensko razdoblje. Postoji čak i znatan broj sredina u kojima je trend negativan – nezaposlenost osoba s osnovnim ili nižim obrazovanjem opada (velikim dijelom zbog odlaska u mirovinu starog stanovništva s osnovnim obrazovanjem). Raspon ovih trendova se kreće od -2% do 2% piše Index.hr
No, kod osoba sa srednjom školom ili visokim obrazovanjem trend rasta nezaposlenosti u snažnoj je vezi s nezaposlenošću unutar njihove obrazovne razine - veća nezaposlenost znači i brži rast nezaposlenosti unutar te obrazovne razine. Trend se kod osoba sa srednjom školom kreće između 0% (bez promjene) do rasta od oko 3%. Kod visokoobrazovanih raspon je 0% do oko 4%.
Više šanse za pronalazak posla imate ako živite u sjevernoj Hrvatskoj, Istri, Primorju i Zagrebu
U nekoliko je navrata u analizama podatka s HrStat naglašeno kako pojedine hrvatske regije u pozitivnom smisli odskaču od drugih kada je o nekim ekonomskim i društvenim pokazateljima riječ. Jednako je slučaj i s udjelom nezaposlenih mladih po regijama, gdje krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak (i zadržavanje posla). S druge je strane u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada.
Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla.
Istočni dio Hrvatske i jug imaju visoki postotak nezaposlenih 20-godišnjaka
Ukoliko gore naznačene trendove raščlanimo po županijama i općinama u odnosu na dvije dekade u skupini mladih (20-godišnjaci, te 30-godišnjaci) u odnosu na godišnji rast nezaposlenih dobit ćemo sljedeće rezultate. Za skupinu dvadesetogodišnjaka Grad Zagreb, te Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Istarska i Primorsko-goranska županija pokazuju vrlo spori godišnji rast, odnosno relativno stabilan broj nezaposlenih mladih te udio nezaposlenih mladih u radno sposobnom mladom stanovništvu (dvadesetogodišnjaka) do 15%. Sve ostale županije, a naročito Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija pokazuju značajniji porast nezaposlenih mladih na godišnjoj bazi i viši udio nezaposlenih dvadesetogodišnjaka u radno sposobnom stanovništvu te dobi (do oko 20%).
Izvor: Index.hr
Foto:iszd.hr
I.N.
