facebook,
whatsapp
Jedne večeri Rebeccin otac podijelio je s njom jedan zanimljiv članak u nadi da će razviti neku diskusiju vezanu uz temu. Radilo se o znanstvenom članku profesora Richarda Jensena o povijesti dikriminacije Iraca u Americi, konkretnije o tome da diskriminacije Iraca u Americi nikada nije bilo.
Članak "No Irish Need Apply: A Myth of Victimization" objavljen je 2002. godine u časopisu Journal of Social History, a u njemu Jensen iznosi tvrdnju, suprotnu uobičajenoj, da nikada nisu postojali oglasi u novinama ili znakovi na dućanima i drugim radnjama na kojima je pisalo "No Irish need apply" (ili "NINA"), što prevedeno znači Irci se ne moraju prijavljivati (za posao).
Nešto u cijeloj priči zaintrigiralo je 14-godišnju Rebeccu A. Fried pa se okrenula Google-u kako bi zadovoljila svoju znatiželju. U samo nekoliko sati otkrila je nekoliko fotografija koje dokazuju da je profesor bio u krivu!
Prvo joj se činilo da nešto nije shvatila. Kako bi Google mogao osporiti znanstveni članak? Nema šanse da je tako lako, zar ne?
Naravno, neki od izvora bili su sumnjivi, ali našla je dokaze i u arhivima novina i u knjižnicama. Uz pomoć svog ova, Rebecca je kontaktirala Kerbyja Millera, umirovljenog profesora i stručnjaka za irsku povijest. Uz njegovu pomoć, Rebecca je objavila akademski članak kojim je osporila Jensenov članak.
Jensen se naravno pokušao obraniti. Prvo ju je pokušao pokolebati komentarima da je nezrela i jako mlada te samim time očito ne razumije bit stvari, a nakon njenog osporavanja objavio je i osporavanje njenog osporavanja.
Rebecca je u cijeloj dopisci u komentarima ispod članka pokazala zavidnu zrelost, a mi joj možemo samo poželjeti sreću u prvom razredu srednje škole – ti će trenuci sigurno biti mnogo neugodniji i stresniji od prepiske sa sveučilišnim profesorom.
L.B./izvor: Irish Central
foto: Freeimages, Flickr
Članak "No Irish Need Apply: A Myth of Victimization" objavljen je 2002. godine u časopisu Journal of Social History, a u njemu Jensen iznosi tvrdnju, suprotnu uobičajenoj, da nikada nisu postojali oglasi u novinama ili znakovi na dućanima i drugim radnjama na kojima je pisalo "No Irish need apply" (ili "NINA"), što prevedeno znači Irci se ne moraju prijavljivati (za posao).
Nešto u cijeloj priči zaintrigiralo je 14-godišnju Rebeccu A. Fried pa se okrenula Google-u kako bi zadovoljila svoju znatiželju. U samo nekoliko sati otkrila je nekoliko fotografija koje dokazuju da je profesor bio u krivu!
Prvo joj se činilo da nešto nije shvatila. Kako bi Google mogao osporiti znanstveni članak? Nema šanse da je tako lako, zar ne?
Naravno, neki od izvora bili su sumnjivi, ali našla je dokaze i u arhivima novina i u knjižnicama. Uz pomoć svog ova, Rebecca je kontaktirala Kerbyja Millera, umirovljenog profesora i stručnjaka za irsku povijest. Uz njegovu pomoć, Rebecca je objavila akademski članak kojim je osporila Jensenov članak.
Jensen se naravno pokušao obraniti. Prvo ju je pokušao pokolebati komentarima da je nezrela i jako mlada te samim time očito ne razumije bit stvari, a nakon njenog osporavanja objavio je i osporavanje njenog osporavanja.
Rebecca je u cijeloj dopisci u komentarima ispod članka pokazala zavidnu zrelost, a mi joj možemo samo poželjeti sreću u prvom razredu srednje škole – ti će trenuci sigurno biti mnogo neugodniji i stresniji od prepiske sa sveučilišnim profesorom.
L.B./izvor: Irish Central
foto: Freeimages, Flickr
