Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Uzimaju doktorande, ali s njima ništa ne rade: zbog loših mentora ne doktorira 80% znanstvenika

MojFaks | Vijesti, 24.04.2015.



Uzimaju doktorande, ali s njima ništa ne rade: zbog loših mentora ne doktorira 80% znanstvenika

U RH je potpuno izokrenuta ljestvica vrijednosti. Nije važno koliko znaš, koliko si sposoban, koliko imaš radova i koliko zapravo vrijediš, već je važno imati dobre veze kako bi nešto postigao...

Upravo takav izopačeni sustav vrijednosti i netransparentnost su najvažniji razlozi za 'odljev mozgova' u inozemstvo, a ne materijalni uvjeti, rezignirano primjećuje jedan mladi hrvatski istraživač u anketi koju je provela Mreža mladih znanstvenika (MLAZ).

Anketa putem web servisa obuhvatila je 1225 doktoranada i postdoktoranada koji su od 2010. nadalje bili uključeni u doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu. Više od 83% anketiranih bili su odlični studenti na doktorskom studiju koji je trećina plaćala iz svoga džepa, trećini je doktorski studij plaćao poslodavac, a preostaloj trećini Ministarstvo znanosti, piše Jutarnji list.

"Moje razočaranje obrazovnim sustavom na poslijediplomskoj razini proizlazi iz činjenice da su školarine previsoke, a ponuđena razina obrazovanja često se znatno ne razlikuje od one na diplomskoj razini i nije u skladu s cijenom koju fakulteti potražuju...", navodi jedna ispitanica.

Anonimni iskazi anketiranih znanstvenika kao jednu od najslabijih točaka doktorskih studija naznačuju mentore.
"U mojem području svi se najviše borimo s mentorima. Mentori uzimaju doktorande, a zatim s njima ništa ne rade", kaže jedan anketirani.

Drugi je ispitanik još oštriji. Nezadovoljstvo doktorskim studijima i preopterećenost nastavom neki su od razloga zbog čega čak 80% naših doktoranada nikada ne stekne doktorsku titulu. To je pokazalo i Tematsko vrednovanje hrvatskih doktorskih studija, što ga je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

"Mladi znanstvenici u Hrvatskoj preopterećeni su nastavom te se postavlja pitanje održavanja kvalitete nastave i znanstvene djelatnosti na sveučilištima", zaključio je predsjednik Upravnog odbora MLAZ-a Sanjin Marion.

Anketa MLAZ-a pokazala je da oko 60% ispitanika smatra da su im postojeći prihodi dovoljni za podmirenje životnih potreba, a 35% uspijeva nešto i uštedjeti. No, mladi su znanstvenici mnogo manje zadovoljni kvalitetom doktorskih studija, čiji je raspon cijena po godini od 10 do 25 tisuća kuna.

53% anketiranih nezadovoljno je općom kvalitetom, a 59% nezadovoljno podrškom doktorskog studija za pristup bazama časopisa. 49% nije zadovoljno primjenjivošću znanja stečenog na doktorskom studiju za znanstveni rad, a čak 82% nije zadovoljno primjenjivošću znanja za poduzetničke aktivnosti.

Više pročitajte ovdje.

L.B./izvor: Jutarnji list
foto: Shutterstock


Mreža mladih znanstvenika (MLAZ)istraživanjedoktorandi i post-oktorandinezadovoljstvo studijem i mentorimavisoka stopa odustajanja od studijaSanjin Marion



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se