facebook,
whatsapp
Rijedak odlazak na predavanja – mnogo studenata radije će spavati do podneva nego otići na neko \'nevažno\' predavanje. Iako se nekada čini kako se ondje gubi vrijeme, istina je mnogo drugačija od toga jer studenti koji pohađaju predavanja mnogo uspješnije i brže završavaju godinu od onih koji se pojavljuju samo povremeno ili nikada.
Prebacivanje obaveza na druge – seminarski vam je napisao kolega ili najbolji prijatelj, a zabilješke s predavanja uvijek kopirate od nekoga drugoga? Kako bilo, ovo nisu dobre studentske navike. Ako sami pišemo seminarski rad i bilješke na predavanju, znači da smo fokusirani na temu te se od svega nešto može naučiti što je veoma bitno kod prolaska na ispitu.
Loša organizacija vremena – spavanje do podneva, preludi vikendi od kojih se oporavljamo do pola tjedna samo su neki od znakova loše organizacije vremena. Kada krećemo u studentske vode, jedna od prvih stvari koje trebamo usvojiti jest organizacija vremena jer ona je doista pola posla.
Odugovlačenje – \'Ma, imam ja još puno vremena\' misle neki studenti pa se tako ono \'Sutra ću učiti\' pretvara u prekosutra, sljedeći tjedan, sljedeći mjesec i tako redom. Kod studiranja je zeznuto to što nema tako čestih ispita kao u srednjoj školi, a distrakcija u obliku druženja, društvenih mreža i sličnog veoma je puno. Ovdje je još jednom bitno istaknuti dobro organiziranje vremena.
Nedovoljno praćenje uputa profesora – profesori prije ispita obično daju upute. Međutim, neki ih prečuju i pišu po svom nahođenju. Kada bismo svi više pratili što profesori govore i kakve nam upute daju, bili bismo puno bolji studenti.
Negativno razmišljanje – o nekim se profesorima godinama šire mitovi i legende kako je njihov ispit \'užasno težak\' i \'neprolazan\' te ga je \'nemoguće proći od prve\'. Odlučite li vjerovati u sve ovo, sigurno je da će vas vaše negativno razmišljanje odvesti u slijepu ulicu i ispit će postati teži nego doista jest. Nadalje, neki studenti su veliki pesimisti pa im često pesimizam uništi rezultate mukotrpnog učenja. Zato – think pink!
Okrivljavanje profesora – neki studenti za vlastite padove okrivljavaju profesora jer on je \'ovakav\' i \'onakav\' i kod njega \'ne vrijedi učiti\'. Istina, postoje loši profesori, ali još je više loših studenata. Također, trudiš li se, proći ćeš kod svakog profesora. Stoga ova isprika da je ustvari profesor kriv ne drži vodu i uopće se ne isplati na dulje staze.
N.LJ.J.
Foto: photoxpress.com
Prebacivanje obaveza na druge – seminarski vam je napisao kolega ili najbolji prijatelj, a zabilješke s predavanja uvijek kopirate od nekoga drugoga? Kako bilo, ovo nisu dobre studentske navike. Ako sami pišemo seminarski rad i bilješke na predavanju, znači da smo fokusirani na temu te se od svega nešto može naučiti što je veoma bitno kod prolaska na ispitu.
Loša organizacija vremena – spavanje do podneva, preludi vikendi od kojih se oporavljamo do pola tjedna samo su neki od znakova loše organizacije vremena. Kada krećemo u studentske vode, jedna od prvih stvari koje trebamo usvojiti jest organizacija vremena jer ona je doista pola posla.
Odugovlačenje – \'Ma, imam ja još puno vremena\' misle neki studenti pa se tako ono \'Sutra ću učiti\' pretvara u prekosutra, sljedeći tjedan, sljedeći mjesec i tako redom. Kod studiranja je zeznuto to što nema tako čestih ispita kao u srednjoj školi, a distrakcija u obliku druženja, društvenih mreža i sličnog veoma je puno. Ovdje je još jednom bitno istaknuti dobro organiziranje vremena.
Nedovoljno praćenje uputa profesora – profesori prije ispita obično daju upute. Međutim, neki ih prečuju i pišu po svom nahođenju. Kada bismo svi više pratili što profesori govore i kakve nam upute daju, bili bismo puno bolji studenti.
Negativno razmišljanje – o nekim se profesorima godinama šire mitovi i legende kako je njihov ispit \'užasno težak\' i \'neprolazan\' te ga je \'nemoguće proći od prve\'. Odlučite li vjerovati u sve ovo, sigurno je da će vas vaše negativno razmišljanje odvesti u slijepu ulicu i ispit će postati teži nego doista jest. Nadalje, neki studenti su veliki pesimisti pa im često pesimizam uništi rezultate mukotrpnog učenja. Zato – think pink!
Okrivljavanje profesora – neki studenti za vlastite padove okrivljavaju profesora jer on je \'ovakav\' i \'onakav\' i kod njega \'ne vrijedi učiti\'. Istina, postoje loši profesori, ali još je više loših studenata. Također, trudiš li se, proći ćeš kod svakog profesora. Stoga ova isprika da je ustvari profesor kriv ne drži vodu i uopće se ne isplati na dulje staze.
N.LJ.J.
Foto: photoxpress.com
