facebook,
whatsapp
Ako svako jutro stišćete \'snooze\' na alarmu kako bi mrvicu duže ostali u krevetu, nemojte osjećati grižnju savjesti zbog toga. Možda uopće niste vi krivi, nego tempo koji vam je određen vašim radnim vremenom.
Kako piše BBC, sve više stručnjaka upozorava na nesklad između našeg tjelesnog sata i uobičajenog radnog vremena koji mogu naštetiti zdravlju, ali i produktivnosti na poslu.
San je strateški resurs koji većina kompanija zanemaruje, sudeći prema znanstvenome radu i istraživanjima Christophera Barnesa, profesora menadžmenta na Foster poslovnoj školi na Sveučilištu Washington.
Kad su poslovni i svi drugi rasporedi u čovjekovom životu u skladu s njegovim prirodnim obrascima spavanja, osobe su sposobnije za kvalitetniji i kreativniji rad jer su bolje usredotočene, zdravije i manje pod stresom. Vrijedi i obratno: kad osobe ne spavaju dovoljno, češće će griješiti na poslu, sklonije su fizičkim ozljedama, a time će patiti i produktivnost čitave kompanije.
Ipak, nije sve samo u količini sna. Hoćete li biti produktivni u 8 ujutro ili navečer ovisi o vašem cirkadijskom ritmu, odnosno ritmu koji se temelji na izmjenama dana i noći. Svaki organizam – od primitivne bakterije do čovjeka – ima biološki određen, unutarnji sat, kaže Till Ronneberg, profesor kronobiologije s Instituta medicinske pshihologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Munchenu. A taj sat se uveliko razlikuje od osobe do osobe.
Problem predstavlja i činjenica da mnogi ljudi zanemaruju svoj cirkadijski ritam, odnosno ritam utjecaja danjeg svjetla na naš organizam. Radni dan za većinu ljudi počinje već u 8 ili najkasnije u 9 (pod uvjetom da radite uobičajenu smjenu), što je u raskoraku s prirodnim ritmom većine osoba.
Ovaj raskorak, kad se kombinira s pritiskom da budemo što produktivniji i dostupni e-mailom ili telefonski u svako doba dana i noći, stvara efekt \'društvenog jetlaga\': naša su tijela uvijek u pogrešnoj vremenskoj zoni. Ronneberg pretposatvlja da čak 70% osoba ustaje ranije no što bi trebalo.
Neusklađenost između unutarnjeg sata i rasporeda obaveza koje imamo započinje već u adolescenciji, tvrdi Paul Kelley sa Oxfordovog instituta za san i cirkadijalni sistem u Velikoj Britaniji. Prisjetite se samo ranog ustajanja i odlaska u školu, ranojutarnjih predavanja na kojima jedva da ste funkcionalni ili poslova koje ste obavljali.
Sa godinama koje prolaze, ljudski organizam stari, a unutarnji sat pomiče se unatrag zbog čega starijim ljudima nije teško ustati ranije, no Kelley tvrdi da većina radno aktivnog stanovništva i dalje ustaje prerano. Vjeruje da bi bilo idealno kad bi radni dan započinjao u 10 sati ujutro.
Nama to zvuči super, a vama?
L.B./izvor: BBC
foto: Pixabay
Kako piše BBC, sve više stručnjaka upozorava na nesklad između našeg tjelesnog sata i uobičajenog radnog vremena koji mogu naštetiti zdravlju, ali i produktivnosti na poslu.
San je strateški resurs koji većina kompanija zanemaruje, sudeći prema znanstvenome radu i istraživanjima Christophera Barnesa, profesora menadžmenta na Foster poslovnoj školi na Sveučilištu Washington.
Kad su poslovni i svi drugi rasporedi u čovjekovom životu u skladu s njegovim prirodnim obrascima spavanja, osobe su sposobnije za kvalitetniji i kreativniji rad jer su bolje usredotočene, zdravije i manje pod stresom. Vrijedi i obratno: kad osobe ne spavaju dovoljno, češće će griješiti na poslu, sklonije su fizičkim ozljedama, a time će patiti i produktivnost čitave kompanije.
Ipak, nije sve samo u količini sna. Hoćete li biti produktivni u 8 ujutro ili navečer ovisi o vašem cirkadijskom ritmu, odnosno ritmu koji se temelji na izmjenama dana i noći. Svaki organizam – od primitivne bakterije do čovjeka – ima biološki određen, unutarnji sat, kaže Till Ronneberg, profesor kronobiologije s Instituta medicinske pshihologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Munchenu. A taj sat se uveliko razlikuje od osobe do osobe.
Problem predstavlja i činjenica da mnogi ljudi zanemaruju svoj cirkadijski ritam, odnosno ritam utjecaja danjeg svjetla na naš organizam. Radni dan za većinu ljudi počinje već u 8 ili najkasnije u 9 (pod uvjetom da radite uobičajenu smjenu), što je u raskoraku s prirodnim ritmom većine osoba.
Ovaj raskorak, kad se kombinira s pritiskom da budemo što produktivniji i dostupni e-mailom ili telefonski u svako doba dana i noći, stvara efekt \'društvenog jetlaga\': naša su tijela uvijek u pogrešnoj vremenskoj zoni. Ronneberg pretposatvlja da čak 70% osoba ustaje ranije no što bi trebalo.
Neusklađenost između unutarnjeg sata i rasporeda obaveza koje imamo započinje već u adolescenciji, tvrdi Paul Kelley sa Oxfordovog instituta za san i cirkadijalni sistem u Velikoj Britaniji. Prisjetite se samo ranog ustajanja i odlaska u školu, ranojutarnjih predavanja na kojima jedva da ste funkcionalni ili poslova koje ste obavljali.
Sa godinama koje prolaze, ljudski organizam stari, a unutarnji sat pomiče se unatrag zbog čega starijim ljudima nije teško ustati ranije, no Kelley tvrdi da većina radno aktivnog stanovništva i dalje ustaje prerano. Vjeruje da bi bilo idealno kad bi radni dan započinjao u 10 sati ujutro.
Nama to zvuči super, a vama?
L.B./izvor: BBC
foto: Pixabay
