facebook,
whatsapp
Neki studijski programi već su godinama iznimno popularni kod maturanata, odnosno budućih studenata koji svoje školovanje planiraju nastaviti u visokom obrazovanju. Psihologija je jedan od tih studijskih programa, a već dugo vremena nalazi se na samom vrhu ljestvice najpoželjnijih.
Budućim studentima privlačni su i drugi smjerovi, poput logopedije i rehabilitacije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, koji se također nalaze uz bok psihologiji. No, upravo zbog velike zainteresiranosti, svake godine dolazi do istog problema – na ove se studije ipak upisuju samo najbolji maturanti s najboljim uspjesima iz srednje škole, kao i s najboljim rezultatima s mature.
Psihologija u Zagrebu može se upisati čak na tri različita fakulteta, što povećava mogućnosti upisa, ali su upisne kvote i dalje poprilično male. Na svaki od tih studija upisuje se svega 50-ak studenata, na nekima i manje, što predstavlja veliki problem prilikom prijava studijskih programa zbog ogromne zainteresiranosti koja nije u skladu s upisnom kvotom.
Psihologija na HKS-u
Tako u Zagrebu psihologiju maturanti mogu upisati na Filozofskom fakultetu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i na Fakultetu hrvatskih studija. No, kako je to zapravo studirati jedan od najpoželjnijih studija? O tome smo razgovarali upravo s jednom od studentica psihologije, Laurom, koja je s nama podijelila svoje dosadašnje akademsko iskustvo stečeno u prethodne četiri godine studiranja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
vezano
Nakon predavanja
Fenomen psihogene smrti: Može li gubitak volje za životom dovesti do prerane smrti?
S obzirom na to da je Laura već pri završetku svojeg studija, stekla je već dovoljno akademskog iskustva. Naime, ona je pri upisu studijskog programa birala između ekonomije i psihologije, ali je naposljetku odabrala psihologiju. Ipak priznaje da nije imala viziju onog što želi, ali je odabrala ovo što joj se, u tom trenutku, činilo zanimljivijim.
Najviše joj pomogle ocjene iz srednje škole
Tada kada je Laura upisivala fakultet, psihologija je također bila jedna od poželjnijih. Kako govori za MojFaks, tada je također bilo potrebno sve obavezne predmete položiti na višoj razini, a bitno je imati i odličan uspjeh iz srednje škole, za kojeg smatra da je njoj iznimno pomogao prilikom upisa.
„Zapravo su mi najviše pomogle ocjene iz srednje škole te relativno dobre ocjene na maturi. Sada je situacija nešto drugačija jer je potrebno proći prijemni ispit i intervju, ali svakako se lošije ocjene mogu nadoknaditi odličnom maturom i obrnuto“, napomenula je Laura.
Osim toga, ona je jedna od onih maturanata koji nisu išli na plaćene pripreme već se za maturu spremala sama, uz svoje bilježnice iz škole, stare mature i skripte za maturu koje je uspjela nabaviti.
Studij je zadovoljio njezina sva njezina očekivanja, a kako studijske godine prolaze, tako su joj i sve zanimljiviji kolegiji koje sluša na psihologiji.
Kolokviji uvjet za izlazak na ispit
Upravo ovi detalji opravdavaju činjenicu zašto je psihologija jedna od popularnijih među maturantima, a Laura to potvrđuje i nekim drugim stvarima koje je otkrila za MojFaks, poput toga da gotovo svaki kolegij ima dva kolokvija za polaganje.
„Svaki kolegij većinom ima dva kolokvija i seminar, koji su ujedno uvjeti za izlazak na ispit, tako da buduće studente čeka puno zadataka, ali ništa nerješivo. Profesori su vjerojatno jedan od bitnijih razloga zašto studirati na HKS-u jer su pristupačni, stručni i stvarno se trude izlaziti nam u susret te nam učiniti studiranje zanimljivijim“, sretno ističe Laura.
No, s Laurom smo razgovarali i o tome što ona misli, zašto se upravo psihologija toliko ističe među stotinama drugih programa. Ona tvrdi samo jedno, tko to ne bi htio učiti?
„Tko ne bi htio učiti o mračnoj trijadi, ljubavnim odnosima i marketinškim trikovima haha, samo što to nije prava slika ovog studija. Da, uči se o tom, ali i o hrpi drugih stvari poput razvojne psihologije, učenja, pamćenja, statistike (!!!!!), metodologije, biološke psihologije…“, dodaje, ali smatra kako se ne bi trebale povećavati upisne kvote za psihologiju.
„Mislim da se deficiti više odnose na određena područja za koja je potrebna dodatna edukacija“, govori nam Laura.
„Ocjene nisu toliko bitne“
Što se tiče učenja, Laura tvrdi kako ona ipak nije najbolja osoba koja bi mogla dijeliti savjete o učenju, ali je svejedno izdvojila neke. Naime, ona uči po principu da napravi bilješke na temelju postojeće skripte (skriptu od skripte) unutar kojih izdvaja samo i isključivo ono najbitnije. Zatim to uči i ponavlja prije ispita ili kolokvija.
Osim savjeta vezanih uz učenje, budućim studentima Laura savjetuje da ne zaborave na zabavu tijekom studiranja, a i da ocjene nisu toliko krucijalne kao što mnogi misle.
„Savjetovala bih im da se zabave i maksimalno iskoriste studentski život, da se ne boje pogriješiti te da se ne zamaraju s ocjenama, jer stvarno nije bitno“, dodaje Laura.
