facebook,
whatsapp
Od ukupnog broja ispitanika, 36% ih pohađa javni fakultet, dok je njih 64% na privatnom učilištu.
Od ispitanika koji studiraju na javnom fakultetu, njih 36% studira na Ekonomskom, dok su ostali fakulteti među ispitanicima manje zastupljeni – 12% ih je na Filozofskom, 7% na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te jednak udio (7%) na Pravnom fakultetu.
Za javni fakultet većina ispitanika se odlučila zbog financijskih (ne)mogućnosti i zbog bolje reputacije koju javni fakulteti imaju kod poslodavaca.
Ispitanici javnih fakulteta najviše su zadovoljni profesorima (68%), dvosmjernom komunikacijom s profesorima (67%) i kvalitetom teorijske nastave (61%).
Kao prednost studiranja na javnom fakultetu ističu priznanje diplome kod poslodavaca i prihvatljivu cijenu školovanja, ali i snalažljivost koja se stječe studiranjem na javnom fakultetu. Što se nedostataka tiče, navode preveliki broj studenata u grupama, a premali broj profesora.
Od ispitanika koji studiraju na privatnim učilištima, većina ih (74%) studira na Veleučilištu \'VERN\'. Ostala učilišta i visoke škole zastupljene su u manjoj mjeri – 6% ispitanika je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, dok ih je 4% na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti \'Baltazar Adam Krčelić\'.
Većina ispitanika se odlučila za privatni studij prvenstveno zbog stajališta da imaju kvalitetnije profesore i da se lakše istaknuti u manjim grupama te da je moguće raditi uz studij.
Ispitanici privatnih učilišta najviše su zadovoljni dvosmjernom komunikacijom s profesorima (97%), zatim profesorima u održavanju nastave (95%) i pripremom koje im studij pruža za ulazak na tržište rada (92%).
Kao prednost privatnih učilišta ispitanici navode dobru komunikaciju s profesorima, primjerene veličine grupa i odlične uvjete za rad (tehnička oprema i prostor). Kao manu navode previsoku cijenu studiranja, manjak kredibiliteta diplome u očima poslodavaca i preniske kriterije za upis.
Svega 4% ispitanika s privatnih učilišta je ponavljalo godinu, dok je isto učinilo čak 46% polaznika javnog fakulteta. Što se tiče polaganja ispita, 54% ispitanika javnih fakulteta i 96% ispitanika privatnih učilišta polagali su ispite u roku.
Ispitanici privatnih učilišta većinom (60%) smatraju da im je za prolazak na ispitu dovoljno malo učenja, dok isto smatra 44% ispitanika s javnih fakulteta.
Ispitanici na javnim fakultetima imaju tek malo niži prosjek ocjena od ispitanika s privatnih učilišta – prosječna ocjena ispitanika na javnima iznosi 3,69, dok ispitanika na privatnim učilištima iznosi 4,10.
Polaznici privatnih učilišta, njih čak 62% često su \'žrtve\' predrasuda jer plaćaju svoje školovanje, dok ih je malo više od trećine (31%) također doživjelo predrasude, ali rjeđe. Od ispitanika koji su bili \'žrtve\' predrasuda, najviše ih je predrasude doživjelo od poznanika (35%), zatim od prijatelja (25%). Što se poslovne zajednice tiče, 9% ispitanika doživjelo je predrasude od poslodavca te isto toliko (9%) od kolega na poslu.
Studiranju u inozemstvu skloniji su studeni javnih fakulteta, nego privatnih. Malo više od polovice studenata javnih fakulteta (51%) željelo bi studirati u inozemstvu, ali si to ne mogu priuštiti, dok bi ih malo više od trećine (31%) studiralo u inozemstvu, ali samo uz stipendiju. Tek 15% studenata javnih studenata nije zainteresirano za studij u inozemstvu, dok je istog stava 25% studenata privatnih učilišta.
Da ponovo imaju priliku upisati fakultet, 90% studenata privatnih učilišta bi ponovilo svoj izbor, dok bi isto učinilo 85% studenata javnih fakulteta.
foto: sxc.hu
