Istraživanje Webometricsa: Utjecaj web stranica domaćih fakulteta

Drugim riječim, digitalna komunikacija, objavljeni znanstveni radovi i utjecaj hrvatskih sveučilišta na globalnu znanost zaostaju za onima diljem svijeta, pa čak i u odnosu na susjedne zemlje.

Kako je moguće podići rang sveučilišta na ovoj listi, pitaju se ne samo znanstvenici. Naprosto, web stranice moraju biti dovoljno privlačne svojim sadržajem da bi imale više klikova, linkova i svega ostalog što Webometrics mjeri i na kraju ocjenjuje rangiranjem na svojoj listi svakih šest mjeseci. Cilj nije procjena web stranice po njihovu dizajnu ili popularnosti sadržaja, već po točnosti, sveobuhvatnosti i prije svega globalnom utjecaju i upotrebljivosti znanstvenih radova. U toj ocjeni očekivano su na vrhu, točnije u prvih 14 mjesta, američka sveučilišta na čelu s Harvardom, MIT-ijem i Stanfordom, a slijedi sveučilište u Torontu, te na 17., odnosno 18. mjestu Oxford i Cambridge.

Dvostruko bolje od zagrebačkog sveučilišta rangirano je ljubljansko na 205. mjestu. Beogradsko je također nešto bolje od zagrebačkog, na 501. Ostala hrvatska sveučilišta znatno su lošije prošla na Webometricsovoj listi jer prvo iza zagrebačkog, ono riječko, nalazi se iza novosadskog, koje je na 988. mjestu. Najmlađe hrvatsko sveučilište, ono katoličko, na 14998. je mjestu.

Na europskoj listi sveučilišta vode Oxford i Cambridge, a među prvih deset još su dva britanska sveučilišta. Webometrics je visokorangirao sveučilište u Zürichu, u Münchenu, Beču i Helsinkiju te dva nizozemska u Utrechtu i Amsterdamu.

Naprosto, web postaje ključ za budućnost funkcioniranja sveučilišta, smatraju u Webometricsu, i to među ostalim i za učenje na daljinu te kao “izlog” za privlačenje talenata koji će onda povećati znanstvenu produkciju.