facebook,
whatsapp
Taj centar neformalnog i neovisnog feminističkog obrazovanja u Hrvatskoj, čiji je dvosemestralni studij završilo više od 600 studentica i studenata, u formalnom smislu je organiziran kao udruga građanki koja se financira iz sredstava namijenjenih za razvoj civilnog društva i preko međunarodnih projekata.
Izvršna direktorica CŽS-a Rada Borić ističe kako inozemna sveučilišta rado prihvaćaju na poslijediplomske i doktorske studije studentice i studente koji su program završili u njihovu centru, a politolog Nenad Zakošek naglašava da je to jedini program koji se bavi rodnom ravnopravnošću u pretežito konzervativnom i patrijarhalnom hrvatskom društvu.
Osnivačice Centra bile su Aida Bagić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Sanja Iveković, Željka Jelavić, Biljana Kašić, Jasmina Lukić, Nela Pamuković, Karmen Ratković, Vesna Teršelič, Neva Tölle i Maja Uzelac.
Rezimirajući rezultate dvadesetogodišnjeg rada Rada Borić kaže da im nije uspjelo „pogurati“ ženske studije na sveučilište, što su prije desetak godina jako nastojale. Žalosno je da nemamo cjelovito žensko-studijsko obrazovanje na sveučilištu, po čemu smo jedna od rijetkih europskih zemalja. Zadnjih godina su nam Filozofski fakultet u Zagrebu i Fakultet političkih znanosti nudili da osmislimo poslijediplomski studij, ali naš interes je bio utemeljiti preddiplomski studij, dodaje ona.
Ženskim studijima ostala je mogućnost svojevrsnog djelovanja u, recimo to, rezervatu, koji ima određenu javnu podršku kroz financiranje programa, kroz dodjelu prostora za rad i slično, ali nema ulazak u formalno obrazovanje, kaže Zakošek.
Zakošek kaže da ženama nije dopušteno imati svoje studije unatoč tome što su brojnije i uspješnije od muškaraca u formalnom obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Pored toga, češće rade na slabije plaćenim poslovima, češće su na udaru krize, spremnije su tražiti različite načine zapošljavanja i mobilnije su.
CŽS će nastaviti tražiti nove načine suradnje s institucijama obrazovanja i udrugama civilnog društva te nastojati osnovati dodiplomski studij s nekim fakultetima.
Ne inzistiramo na tome da na sveučilištu postoji Odsjek za ženske studije, ali ćemo zagovarati interdisciplinarne sadržaje koji će se provlačiti kroz različite kolegije ili module koje će polaznici različitih studija sa sveučilišta moći slušati, a koje će se kreirati i provoditi u suradnji sa CŽS-om, kaže Rada Borić i zaključuje: bilo bi jako važno da Učiteljska akademija ima obavezan predmet koji bi promicao rodnu ravnopravnost i pripremio nastavni kadar za razumijevanje rodne problematike, jer rodna segregacija kreće od vrtića.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
L.B./izvor: Novi list
foto: CŽS@Facebook
Izvršna direktorica CŽS-a Rada Borić ističe kako inozemna sveučilišta rado prihvaćaju na poslijediplomske i doktorske studije studentice i studente koji su program završili u njihovu centru, a politolog Nenad Zakošek naglašava da je to jedini program koji se bavi rodnom ravnopravnošću u pretežito konzervativnom i patrijarhalnom hrvatskom društvu.
Osnivačice Centra bile su Aida Bagić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Sanja Iveković, Željka Jelavić, Biljana Kašić, Jasmina Lukić, Nela Pamuković, Karmen Ratković, Vesna Teršelič, Neva Tölle i Maja Uzelac.
Rezimirajući rezultate dvadesetogodišnjeg rada Rada Borić kaže da im nije uspjelo „pogurati“ ženske studije na sveučilište, što su prije desetak godina jako nastojale. Žalosno je da nemamo cjelovito žensko-studijsko obrazovanje na sveučilištu, po čemu smo jedna od rijetkih europskih zemalja. Zadnjih godina su nam Filozofski fakultet u Zagrebu i Fakultet političkih znanosti nudili da osmislimo poslijediplomski studij, ali naš interes je bio utemeljiti preddiplomski studij, dodaje ona.
Ženskim studijima ostala je mogućnost svojevrsnog djelovanja u, recimo to, rezervatu, koji ima određenu javnu podršku kroz financiranje programa, kroz dodjelu prostora za rad i slično, ali nema ulazak u formalno obrazovanje, kaže Zakošek.
Zakošek kaže da ženama nije dopušteno imati svoje studije unatoč tome što su brojnije i uspješnije od muškaraca u formalnom obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Pored toga, češće rade na slabije plaćenim poslovima, češće su na udaru krize, spremnije su tražiti različite načine zapošljavanja i mobilnije su.
CŽS će nastaviti tražiti nove načine suradnje s institucijama obrazovanja i udrugama civilnog društva te nastojati osnovati dodiplomski studij s nekim fakultetima.
Ne inzistiramo na tome da na sveučilištu postoji Odsjek za ženske studije, ali ćemo zagovarati interdisciplinarne sadržaje koji će se provlačiti kroz različite kolegije ili module koje će polaznici različitih studija sa sveučilišta moći slušati, a koje će se kreirati i provoditi u suradnji sa CŽS-om, kaže Rada Borić i zaključuje: bilo bi jako važno da Učiteljska akademija ima obavezan predmet koji bi promicao rodnu ravnopravnost i pripremio nastavni kadar za razumijevanje rodne problematike, jer rodna segregacija kreće od vrtića.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
L.B./izvor: Novi list
foto: CŽS@Facebook
