Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Mladi i potraga za poslom: 'Nemojte očekivati pomoć Zavoda za zapošljavanje'

MojFaks | Karijera, 11.11.2016.



Mladi i potraga za poslom: 'Nemojte očekivati pomoć Zavoda za zapošljavanje'

Ako im nismo vjerovali kad su pričali o najmanjem broju nezaposlenih mladih od 1991. godine, ovaj put im zbilja vjerujemo!

10. studenog je, u sklopu konferencije "Ostati u Hrvatskoj: kako i zašto?" u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska, održan okrugli stol na temu "Usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada". Zanimljivi zaključci ove konferencije nagnali su nas da se dublje zamislimo o položaju mladih u ovoj zemlji, a pogotovo na tržištu rada. Ni jedan ni drugi nisu idealni, dapače – daleko su od toga.

Ova nas je tema motivirala da se prisjetimo komentara demografa Stjepana Šterca (koji donosimo niže u tekstu) s kojim smo nedavno razgovarali o mladima i nezaposlenosti te utjecaju ovog problema na demografsku sliku Hrvatske i to onog dana kad je medijima odjeknula vijest da u bazi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u zadnjih 25 godina nije bilo ovako malo mladih nezaposlenih osoba.

..Dobra vijest iz HZZ-a: najmanje nezaposlenih od 1991. godine...


Članak je odmah dočekan "na nož" kritičara koji su spremno ukazali na potpuno zanemarivanja faktora kao što su iseljavanje mladih (pogotovo iz Slavonije), turistička sezona koja je u tom trenutku još uvijek bila na izdisaju, ali i apatija među istima koji se sve češće odlučuju uopće ne prijavljivati na HZZ. U tim uvjetima, dakle, nije ni neobičan ovakav "pad nezaposlenosti mladih".

Razloga za visoku stopu nezaposlenosti mladih je mnogo


Raspravu na spomenutom okruglom stolu otvorila je prof. dr. sc. Alka Obadić istaknuvši uzroke visoke stope nezaposlenosti mladih.


Govornici na okruglom stolu Usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada

"Tranzicija iz obrazovnog sustava na tržište rada nije jednostavna. Razlozi zbog čega su stope nezaposlenosti mladih veće od opće stope nezaposlenosti jesu nedostatak radnog iskustva, kriza, privremeni poslovi, nestabilnost ugovornih odnosa, porast udjela nezaposlenosti s višim stupnjem obrazovanja te neusklađenost obrazovnog sustava i sustava potreba", kazala je.

Mladi ne trebaju računati na pomoć 'burze'


Predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Darko Oračić govorio je o posljedicama koje nezaposlenost stavlja na mlade te im uputio sljedeći poziv, nimalo optimističan, ali je također vokalizirao ono što svi već znamo.

"Dugotrajna nezaposlenost nakon završenog studija ostavlja dugoročne ožiljke na ljudski kapital mladih, na njihova znanja i vještine i ti ožiljci osjećaju se tijekom čitave njihove karijere. Mladi, nemojte čekati pomoć Zavoda za zapošljavanje – svojim djelovanjem možete doći do zaposlenja, posebice izborom studija", savjetovao je.

Iako je istina da je glavna odgovornost kad je zapošljavanje u pitanju na nama samima (a ona počinje već u trenutku svjesnog odabira studija, a proteže se do aktivnog angažmana na fakultetu, umrežavanja i stjecanja relevantnog iskustva još u studentskim klupama), postavlja se pitanje nužnosti jedne takve državne institucije koja zapošljava mnogo ljudi, a koja, ako je suditi po iskustvima korisnika, ali i većine javnosti, ne radi ono što bi trebala – savjetuje i zapošljava nezaposlene osobe.

Politika bez imalo osjećaja odgovornosti prema nezbrinutima


Negdje na tom tragu su i riječi Stjepana Šterca koji upozorava da je Hrvatska zemlja koju je premrežila birokracija i okupirala politika bez imalo osjećaja odgovornosti prema ostalima koji nisu zbrinuti u njihovim sustavima.

"Prema mladima, obrazovanima, nezaposlenima, odlazećima (prema gore i prema van)…prema svima inima koji misle, osjećaju i vide druge oko sebe i njihove svakodnevne probleme", kaže. "Birokracija nam, eto, piše kako su registrirali najmanji broj nezaposlenih od 1991. godine i gotovo nas vrijeđa time, jer smo svi svjesni kakva je gospodarska, društvena, politička i svaka druga slika suvremene Hrvatske", dodaje.

"Kažu i hvale se kao da su ičim tomu doprinosili, bez ozbiljnije analize uzroka…kao iz nekog paralelnog svijeta. Tako nam izgleda i službena statistika iseljavanja Državnog zavoda za statistiku. Zahvaljujući samo službenim statistikama zemalja useljavanja (Danke Deutschland), znamo kako je samo prošle godine iz zemlje iselilo preko 60 000 osoba, uglavnom mladih i obrazovanih. Suvremeni je godišnji egzodus razorniji i apsolutno brojniji nego onaj iz šezdesetih jer se iseljava i pred našim očima odlazi hrvatska mladost i budućnost. A mi se dokazujemo lažnim statistikama. Koliko je među iseljenima samo u zadnjih 5 godina bilo nezaposlenih? Naravno to nam ne kažu, ali mi to možemo procijeniti. Je li to smanjilo broj nezaposlenih kad znamo kako novih radnih mjesta ima slikovito rečeno na kapaljku. I koje smo mi to strateške poteze povukli u funkciji gospodarskog razvoja i zapošljavanja? I tko će ih povući?", nastavlja.


Stjepan Šterc, foto: screenshot/N1

Napominje da statistika HZZ-a ne uzima u obzir ni činjenicu da se nakon odvajanja "zdravstvenog" smanjila prijava na "burzu", a  predviđa da će zanemarivanje činjenice kako u hrvatskom društvu vlada velika apatija među mladima, nesigurnost i neizvjesnost samo dodatno pomoći demografskoj destrukciji i iseljavanju.

"Smanjenje koje euforično navode gospoda iz Zavoda (agencija, odjela, odsjeka, sektora…svejedno), nije nikakav plod njihove aktivnosti i rezultata upravljanja Hrvatskom nego primarno rezultat napuštanja zemlje nezaposlenih, ostavljenih i zaboravljenih u 90 postotnoj vjerojatnosti i neprijavljivanja u 5 postotnoj. Neka dokažu drugačije. I da. Više im ne vjerujemo", dodao je Šterc za kraj.

Mi dodajemo da im ovoga puta itekako vjerujemo kad kažu da se ne trebamo oslanjati na njihovu pomoć kad je traženje posla u pitanju.

L.B./foto: Shutterstock


Hrvatski zavod za zapošljavanjenezaposlenoststatistikaStjepan ŠtercDarko OračićAlka Obadić



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se