facebook,
whatsapp
Dekan zagrebačke Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje "Nikola Šubić Zrinski", Ivica Katavić, nedavno je za Glas Slavonije izjavio kako postoje indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj. Rekao je kako će do toga doći jer te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterije.
Glas je za provjeru ovih informacija kontaktirao Agenciju za znanost i visoko obrazovanje koja im tu informaciju potvrdila.
Hrvatska nostrificira diplome još od 2004. godine
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje pojasnili su da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja, koji se temelji na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.
"Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa", poručili su iz Agencije.
Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija. Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi. Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.
Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni, Agencija nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju. Također, potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
Iz Agencije pojašnjavaju da je u slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji.
Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
"U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete", odgovorili su iz Agencije.
Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
"Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu", izjavila je studentica Marina iz Županje, na granici s Orašjem. Poručila je i kako Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa. Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.
Ako se više neće priznavati "bosanske" diplome, postavlja se pitanje postoji li smisao dijeljenja stipendija našim studentima u BiH. Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodijelio je 500 stipendija za akademsku 2017./2018. godinu studentima, pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske, od čega 100 stipendija za studij u Hrvatskoj, a 400 za studij u Bosni i Hercegovini, prenosi Dalmacija news. Država će za ovu namjenu izdvojiti 3,5 milijuna kuna.
I tu dolazimo do još jednog apsurda – ohrabrivanja hrvatskih studenata za studiranje u BiH da im se kasnije diplome u Hrvatskoj ne bi priznale. Hoće li se na kraju ipak dalje vršiti nostrifikacija diploma još nije skroz poznato, a do tada će jadni hrvatski studenti u BiH gristi nokte i čekati sudbinu svoje diplome u Hrvatskoj.
Ivana Petrić
izvor: Glas Slavonije/Dalmacija news
foto: Shutterstock
Dekan Ivica Katavić prvi je spomenuo da se diplome možda više neće nostrificirati u Hrvatskoj... izvor: zrinski.org
Glas je za provjeru ovih informacija kontaktirao Agenciju za znanost i visoko obrazovanje koja im tu informaciju potvrdila.
Hrvatska nostrificira diplome još od 2004. godine
Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje pojasnili su da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja, koji se temelji na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.
Izvor: Shutterstock
"Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa", poručili su iz Agencije.
...Zašto se sve više studenata prebacuje s mostarskog na zagrebačko Sveučilište: Isplati li se i koja je procedura?...
Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija. Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi. Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.
Izvor: Shutterstock
Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni, Agencija nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju. Također, potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
Sveučilište u Mostaru prošlo reakreditaciju, a našim studentima je jeftinije studirati u BiH
Iz Agencije pojašnjavaju da je u slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji.
Izvor: Facebook@Sveučilište u Mostaru
Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
...U BiH na studij: Mostar sve popularniji među studentima iz Hrvatske...
"U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete", odgovorili su iz Agencije.
...Vlada RH donirala 2,8 milijuna kuna za izgradnju doma za siromašne studente u Mostaru...
Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar, u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
...Sve više hrvatskih studenata studira u Mostaru...
"Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu", izjavila je studentica Marina iz Županje, na granici s Orašjem. Poručila je i kako Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Izvor: Shutterstock
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa. Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.
Za Hrvatske studente u BiH ove akademske godine osigurano 400 stipendija
Ako se više neće priznavati "bosanske" diplome, postavlja se pitanje postoji li smisao dijeljenja stipendija našim studentima u BiH. Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodijelio je 500 stipendija za akademsku 2017./2018. godinu studentima, pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske, od čega 100 stipendija za studij u Hrvatskoj, a 400 za studij u Bosni i Hercegovini, prenosi Dalmacija news. Država će za ovu namjenu izdvojiti 3,5 milijuna kuna.
Izvor: Shutterstock
I tu dolazimo do još jednog apsurda – ohrabrivanja hrvatskih studenata za studiranje u BiH da im se kasnije diplome u Hrvatskoj ne bi priznale. Hoće li se na kraju ipak dalje vršiti nostrifikacija diploma još nije skroz poznato, a do tada će jadni hrvatski studenti u BiH gristi nokte i čekati sudbinu svoje diplome u Hrvatskoj.
Ivana Petrić
izvor: Glas Slavonije/Dalmacija news
foto: Shutterstock
