Vodič za brucoše #samostalno #prvikoraci #prviposao #napuninovčanik #svezafaks

Dolaziš na faks u drugi grad? Stvari koje obavezno moraš napraviti čim stigneš!

MojFaks | Vodič za brucoše, 20.09.2016.



Dolaziš na faks u drugi grad? Stvari koje obavezno moraš napraviti čim stigneš!

Na početku studentskog života mnogo stvari postaje novo!

Da bi se izbjegle kasnije nedoumice ili nezgodne situacije, svaki brucoš trebao bi učiniti ovih šest stvari, po mogućnosti prije početka predavanja.

Iako se uglavnom radi o "dosadnim", proceduralnim stvarima zbog kojih ćete morati stajati u redovima na šalterima, ukoliko ih ne obavite mogli biste platiti novčane kazne ili ostati bez liječničke pomoći.

Stoga "pregrmite" čekanje i bauljanje po gradu i obavite to što trebate - što prije.

1. Prebacivanje liječničkog kartona



foto: Pixabay

Ovo je najvažnija stvar za svakog brucoša koji nije iz Zagreba i koji će se samo tijekom zimskih i ljetnih praznika (a možda niti tad) vraćati kući.

Važno je znati da studentski liječnik, koji obavlja sistematski pregled, ne može liječiti studente već ih samo savjetovati ili ih upućivati u druge medicinske ustanove. Niti hitna služba ne može pomoći, jer oni ne izdaju lijekove, a ako utvrde "da vam nije ništa", treba platiti 150 kuna troškova.

...Istražili smo: hrvatski studenti moraju paziti gdje će se razboljeti...


Zato brucoši trebaju otići kod doktora u svom mjestu prebivališta, zatražiti prebacivanje svog medicinskog kartona, pronaći liječnika opće prakse koji ih može primiti u Zagrebu (po mogućnosti u najbližem Domu zdravlja) i u roku od tri dana će imati sav tretman kao i kod dosadašnjeg liječnika. Usluga je besplatna, a itekako korisna, jer se studenti neće morati vraćati u mjesto prebivališta zbog manjih tegoba ili plaćati troškove hitne službe.

Treba napomenuti da, od 4 studentska naselja u Zagrebu, samo ono u Cvjetnom naselju u sklopu doma ima ordinaciju opće i dentalne medicine.

...Umjesto tri klika - tri dana: e-Karton studentima ne olakšava prebacivanje od jednog do drugog liječnika...


Osim toga, obavljanje liječničkog pregleda jedan je od uvjeta za useljenje i ostanak u domu. Svaki će se student susresti s obvezom obavljanja liječničkog pregleda u svrhu utvrđivanja zdravstvenih rizika za boravak u kolektivu. Sastoji se od anamneze i ciljanog pregleda te po potrebi dodatnih pretraga čiju indikaciju utvrđuje liječnik.

Studenti viših godina koji su ostvarili pravo na smještaj u studentskom domu u akademskoj godini 2016./2017. liječnički pregled mogu obaviti u nadležnim ambulantama školske i adolescentne medicine prema priloženom popisu.

Brucoši obavljaju pregled kod nadležnog školskog liječnika srednje škole koju su završili.

Iznimno studenti koji ne obave liječnički pregled kod liječnika školske ili sveučilišne medicine, mogu isti obaviti kod svog liječnika opće prakse u mjestu stanovanja. S tom potvrdom mogu privremeno useliti u studentski dom dok ne obave pregled kod propisanog liječnika školske ili sveučilišne medicine.

Rok do kojeg ćete morati donijeti potvrdu s pregleda kod propisanog liječnika najčešće je do 15. listopada, iako to često ovisi o osoblju u studentskom domu koje zaprima vaš formular za useljenje (što će reći da ovaj rok nije "zapisan u kamenu").

2. Prijava prebivališta/boravišta



foto: croexpress.eu

Za većinu studenata upisivanje faksa znači i selidbu u drugi grad te promjenu adrese. Česta su pitanja vezana uz termine prebivalište i boravište pa ćemo ih ovdje ukratko objasniti.

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.

Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje ako će trajati dulje od tri mjeseca.

Prebivalište i boravište prijavljuje se policijskoj upravi/policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijaviti prebivalište ili boravište. Prijava prebivališta i boravišta podnosi se u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu prebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto boravišta. Ukoliko to ne napravite, možete prilikom prve sljedeće legitimacije (ili nečije prijave) očekivati novčanu kaznu. Stoga se pobrinite da to riješite čim prije!

Za promjenu prebivališta i prijavu novog prebivališta ili boravišta procedura je jednaka. Trebat će vam:

- osobna iskaznica
- potpisana izjava kojom građanin potvrđuje da se nastanio u mjestu i na adresi na kojoj želi prijaviti prebivalište (građanin koji da lažnu izjavu podliježe prekršajnoj odgovornosti i prekršajnoj sankciji u iznosu od 500 do 5000 kuna)
- ovjerena izjava stanodavca kojom on daje suglasnost za prijavu, ukoliko građanin prijavljuje prebivalište na adresi stanodavca (stanodavac može suglasnost dati i neposredno u policijskoj upravi/policijskoj postaji koja evidentira prijavu prebivališta stanoprimca)
- popunjeni obrazac prijave prebivališta (obrazac br.1)


Ako ste se pitali u čemu je onda razlika između prijavljivanja boravišta ili prebivališta, boravište se prijavljuje na razdoblje od godinu dana, a nakon proteka godine dana može se produžiti na još godinu dana. Iznimno, ako građanin mora u mjestu prijavljenog boravišta ostati duže od godinu dana zbog obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera ili ako je smješten u nekoj ustanovi, boravište može trajati koliko traje obrazovanje, zaposlenje ili smještaj u ustanovi, o čemu građanin mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju. I u tim slučajevima boravište se mora produžavati nakon svakog proteka razdoblja od godinu dana od prve prijave boravišta. Prebivalište ne morate odjavljivati, sve dok ne odlučite iseliti iz RH.

Za sve nedoumice kliknite ovdje.

Ukoliko imate elektroničku osobnu iskaznicu i koristite sustav e-Građani, boravište možete prijaviti i na taj način.

3. Upis u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu te Knjižnice grada Zagreba



Središnja knjižnica KGZ-a na Starčevićevom trgu, pogled s Tomislavovog trga. Foto: kgz.hr

Za one koji vole učiti, ili općenito čitati bez primisli o učenju, NSK i KGZ su prava mjesta. Brucošima se preporuča da se odmah učlane u te knjižnice, jer je fond literature na nekim fakultetima nedostatan, pogotovo ako će se kasnije baviti studentskim projektima koji su usko specijalizirani u nekom području.

Za upis u NSK potrebni su:

- zahtjev za učlanjenje,
- osobna iskaznica,
- OIB te
- indeks ili potvrda o statusu redovnog studenta za one koji studiraju na fakultetima koji koriste e-indeks (npr. FER).


Članarina iznosi 100 kuna godišnje, s time da je moguće zatražiti tjedne i mjesečne članarine. Postoje i privremeni upisi po danu, mjesecu ili tjednu koji koštaju od 30 do 50 kuna i služe samo za korištenje čitaonice. Gubitak iskaznice se naplaćuje 50 kuna.


Nacionalna i sveučilišna knjižnica nalazi se na adresi Hrvatske bratske zajednice 4. Foto: nsk.hr

Upisom u NSK brucoši dobivaju mogućnost posudbe knjiga, informacijske usluge pretraživanja građe, međuknjižnične posudbe u zemlji i inozemstvu, kopiranja, ispisa, reprodukcije i skeniranja građe, najma sobe za studijski rad, snimanja ili fotografiranja za komercijalne svrhe te usluge konzerviranja i restauriranja građe, svakog dana osim nedjelje. Svaka od ovih usluga se posebno naplaćuje prema cjeniku.

Knjižnice grada Zagreba nemaju toliki raspon usluga, ali imaju 44 knjižnice i čitaonice te jeftiniji upis. Članarina košta 50 kuna godišnje, a za upis u Knjižnice su potrebni:

- pristupnica za upis,
- osobna iskaznica i
- indeks.


Gubitak iskaznice se plaća 20 kuna, a zakasnina je 0,50 kuna po knjizi dnevno.

Sve knjižnice su obuhvaćene istom iskaznicom te se mogu koristiti samo u navedeno radno vrijeme. U glavnoj knjižnici, na Starčevićevu trgu, može se pregledavati arhivska građa potrebna za studentske projekte.

4. Učlanjenje u Student-servis



foto: Facebook

Brucoši koji nisu mogli dobiti domski smještaj ili nemaju nasljedstvo u obliku nekretnine u Zagrebu, okreću se podstanarstvu. Ovakav način života često zna biti skup i svaki izvor prihoda je dobro došao. Zbog toga se treba što prije upisati u Studentski servis.

Iako u Zagrebu postoje servisi u sklopu karlovačkog i sisačkog SC-a, preporučamo članstvo u zagrebačkom Student servisu (koji se nalazi na adresi Savska cesta 25, u blizini Glavnog kolodvora i Ciboninog tornja, a preko puta Tehničkog muzeja), jer on nudi regulirane satnice i najveći broj poslova, ali i potencijalnih poslodavaca.

Prije učlanjenja potrebno je provjeriti imate li osnovno zdravstveno osiguranje. Provjeriti možete ovdje.

Ako nemate osnovno zdravstveno osiguranje, svoj status osiguranja morate riješiti u područnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema mjestu prebivališta.

PRAVO NA UČLANJENJE U STUDENT-SERVIS IMAJU:

- redoviti/e studenti/ice svih visokih učilišta (sveučilišta, veleučilišta i visokih škola) koji su upisani u ISVU (Informacijski sustav visokih učilišta) RH-a,
- nezaposlene osobe koje su završile studij, ali najdulje 3 mjeseca od dana diplomiranja
- učenici/e u postupku upisa na studij, ali najdulje 3 mjeseca od završetka srednje škole


foto: MojFaks

Za članstvo je potrebno ispuniti upisni karton kojeg je moguće dobiti na nekom od šaltera te donijeti:

- iksicu (studentsku iskaznicu),
- potvrdu o statusu redovnog studenta (elektronički zapis o statusu studenta),
- osobnu iskaznicu,
- dvije fotografije veličine 3,5x2,5 centimetara i
- ugovor ili potvrdu iz banke o posjedovanju osobnog žiro-računa u jednoj od banaka s kojima je SC potpisao sporazum (Erste banka, HPB, Hypo banka, KBZ, OTP, RBA, Podravska banka, PBZ, Samoborska banka, Sberbank, SB, ZABA, Partner banka).


Nakon što službenik prikupi sve potrebne dokumente na licu mjesta će izraditi člansku iskaznicu s kojom se podižu ugovori o radu, na temelju kojih poslodavac isplaćuje novac. Članstvo u Student servisu je besplatno i produžuje se svake godine uz predočenje članske iskaznice, iksice i potvrde o statusu redovnog studenta.

5. Kupnja ZET-ovog pokaza



foto: zet.hr

Javni prijevoz je sastavni dio studentske svakodnevice, osim onih studenata koji žive u blizini fakulteta ili su u odličnoj kondiciji pa mogu pješačiti ili biciklirati do odredišta. No, za korištenje tramvaja i buseva najbolje je imati pretplatnu kartu, u narodu poznatiju kao "pokaz".

Sve što treba za izradu pokaza je:
- ovjeren Zahtjev za izdavanje pretplatne karte,
- fotografiju dimenzija 3x3,5 centimetara,
- indeks ili iksicu i
- 30 kuna za izradu iskaznice.


Predaja Zahtjeva i preuzimanje iskaznice mogući su na ZET-ovim prodajnim mjestima, a mjesečna nadopuna je moguća i na kioscima. Više škicnite ovdje.

Cijena mjesečnog studentskog pokaza je 100 kuna, a godišnjeg 960 kuna. Moguće je uzeti i kombinaciju ZET+HŽ s kojom pokaz vrijedi i u prigradskim vlakovima. Cijena takvog pokaza je 309 kuna na mjesec ili 3324 kune godišnje.

Ako su ove cifre prevelike, uvijek se može baš za potrebu uzeti papirnata karta koja stoji 10 kuna ili dnevna koja stoji 30. Opcija je i vrijednosna karta, ali ona se mora nadopunjavati poput bonova za mobitele. Moguće je ostvariti i pravo na besplatan prijevoz, ali pod mnogo strožim uvjetima.

Vožnja bez karte u svakom slučaju ispada najskuplja vožnja. Kontrolori karata u vozila ulaze nenajavljeno i bez vidljivih obilježja, tako da ih je teško raspoznati pri ulasku u vozilo. Ako putnik ne predoči valjanu kartu, kazna iznosi od 500 do 800 kuna, a ako bude bahat, kontrolor ima pravo zaustaviti vozilo i tražiti pomoć policije. Može se i platiti pola kazne, odnosno 250 kuna, kada komunalni redari pošalju zahtjev za plaćanje. U suprotnom se podiže prekršajni postupak na sudu u kojem putnik osim kazne mora platiti i sudske troškove. Nakon toga se obračunavaju zatezne kamate, a naposlijetku slijedi i ovrha.

6. Pronalazak savršenog mjesta za uživanje nakon predavanja



foto: Pixabay

Svatko treba odmor nakon napornog radnog dana zato vam donosimo i jednu točku koju morate napraviti, a koja nije nimalo dosadna. Najbolji savjet brucošima jest taj da pronađu neko mjesto, a da to nisu zidovi njihovih soba ili stanova, na kojem će se moći opustiti i zabaviti s prijateljima i kolegama.

Neka to mjesto bude odraz njihove energije i karaktera i neka odgovara njihovim potrebama. Nije bitno je li to kafić, park, knjižnica ili nešto drugo, bitno je da ima vibru po kojoj su prepoznatljivi. Tko zna, možda će tamo steći korisna poznanstva, trajna prijateljstva, a možda i pronaći ljubav.

Ovakvo mjesto nema cijenu i nije potrebno ispunjavati formulare za članstvo. (Osim za KSET, tamo ćete morati ispuniti takozvanu "zelenu kartu").

Milan Dalmacija
foto: Shutterstock


brucoši2016prvikoracisvezafaks



Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, MojFaks koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se